Kod multiple skleroze dolazi do zapaljenja mijelinskog omotača i njegove postepene degradacije, ostavljajući tako fragmentirane ožiljke koji ometaju komunikaciju izmedju mozga i ostalih delova tela. Kad je određeni deo mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz akson je poremećeno, usporeno, isprekidano zbog čega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakašnjenjem, pogrešno ili ih uopšte nema.Razaranje mijelinskog omotača i oštećenje nervnih vlakana dovode do širokog spektra različitih simptoma kod multiple skleroze kao što su: utrnulost, ukočenost, obamrlost udova, problemi sa ravnotežom, slabost, mišićni spazmi (grčevi) i zamagljen vid.

Veliki problem kod Multiple skleroze je poremećaji ravnoteže i koordinacije.

Poremećaj ravnoteže i koordinacije nastaje kada su zahvaceni mali mozak ili deo donjeg dela mozga, tzv. moždano stablo. Može se pojaviti tremor na eksremitetima ili gubitak ravnoteže pri hodanju. Takođe mogu postojati poteškoće u finijim pokretima prstima, pri pisanju, hvatanju sitnih predmeta i sl. U takvim se stanjima primjenjuju vežbe koje poboljšavaju koordinaciju i ravnotežu. Katkad su vrlo dobre ežbe u vodi jer su zbog potpore vode u stajanju vežbe lakše, a takođeje smanjeno preveliko zagrevanje tela zbog vežbanja, koje može pogoršati simptome.

Problemi balansa su uobičajeni kod MS ali uzroci i efekti mogu biti raličiti od osobe do osobe i menjati se iz dana u dan. Problemi mogu da uklučuju “vertigo”- osečaj da se sve oko nas okreće, mada neki pacijenti nemaju ovaj simptom.  Za neke pacijente, balansni problem podrazumeva da su nestabilni na svojim nogama s vremena na vreme ili da se krecu sa vise paznje nego pre kako bi sprečili gubitak balansa. Pronalaženje najboljeg načina za rešenje ovog problema je individualno i ne postoji jedinstveno rešenje za svakog.  Za održavanje dobre posture potrebno je vreme i praksa.

Pozicija i pokreti karlice su ključne stvari. Dovodeći je u dobar položaj sve ostalo postaje mnogo lakše- sedenje, stajanje, kretanje i naravno, vežbanje. Iako postoji mogućnost slabosti zglobova, hod je moguće dramatično poboljšati ako se položaj karlice dovede u pravi položaj.

Ležeći početni položaj

Sve ove vežbe  se mogu uklopiti u dnevne aktivnosti, npr. pre ustajanja iz kreveta, pre spavanja ili možda posle odmora.

Vezba 1

Početna pozicija  Ležeći položaj (ili ako su noge u spazmu- ležanje sa savijenim kolenima i ispruženim stopalima na podu).

Povući jedno koleno ka bradi sa obema rukama, držeći drugu nogu opruženu. Zadržati, onda ponoviti sa drugom nogom. 3-5 puta svaka noga.

Vežba 2

Početna pozicija  Ležeći sa savijenim kolenima 30cm od poda i stopalima na podu/krevetu.

Prebaciti kolena na levo, istezati bočnu stranu trupa. Vratiti ih na sredinu i uraditi to isto samo sa druge strane. Ramena moraju ostati u kontaktu sa podom ili krevetom. Ponoviti 3-5 puta sa svake strane.

Vežba  3

Početna pozicija  Ležeći sa savijenim kolenima 30cm od poda i stopalima na podu/krevetu. Zategnuti zadnjicu, podići od poda – zadržati – pa spustiti polako. Ponoviti 3-5 puta.

Vežba 4

Početna pozicija  Ležeći sa savijenim kolenima 30cm od poda i stopalima na podu/krevetu.Zategnuti stomak,  nagnuti karlicu tako da se izravnjaju leđa sa podom/krevetom, zatim opustiti. Ponoviti 3-5 puta

Vežba 5

Početna pozicija  Ležeći sa savijenim kolenima 30cm od poda i stopalima na podu/krevetu.

Naizmenično podizati jednu ruku, pa drugu, držeći lakat ispravljen i ruku opruženu u spoljnoj rotaciji i spustiti polako. Ponoviti 3-5 puta za svaku ruku.

Vežba 6

Početna pozicija  Ležeći sa savijenim kolenima 30cm od poda i stopalima na podu/krevetu.

Držati kišobran, štap, oklagiju ili nešto slično u nivou kukova. Ispruženih laktova podići ga do iznad glave uukoliko je moguće, pa polako spustiti. Ponoviti 3-5 puta.

Vežba 7

Početna pozicija  Ležeći sa savijenim kolenima 30cm od poda i stopalima na podu/krevetu.

Držati jednu ruku ispravljenu iznad nivou ramena sa ispravljenim laktom. Dodirnuti palcem vrh svakog prsta. Spustiti ruku i ponoviti sa drugom stranom. Ponoviti 3-5 puta za svaku ruku.

Ova vežba se može izvoditi i u sedećem položaju.

Sedeći početni položaj

Vežba 1

Početni položaj Sedeći na ivici kreveta, stola, stolice pa čak i u toaletu !U ovoj vežbi prebacuje se težina sa jedne strane na drugu, uz održavanje trupa u uspravnom položaju. To znači da se rebra približavaju na onoj strani na kojoj se gluteusi (karlica) podižu. Vraćanje na sredinu i ponavljanje sa druge strane. Ponoviti 3-5 puta svaka strana.

Vežba 2

Početni položaj Sedeći na ivici kreveta ili stolice sa stopalima na podu.

Klizati jednom rukom duž kreveta dok istežete trup. Držati pogled napred.Vratiti se na sredinu i ponoviti sa druge strane. Ponoviti 3-5 puta za svaku stranu.

Vežba 3

Početni položaj Sedeći za stolom.

Staviti ruke na knjigu ili peškir .Koristeći knjigu, klizati ruke od tela tako da se protežete ka napred i istežete trup. Vratiti se u početnu poziciju i ponoviti 3-5 puta.

Vežba 4

Početni položaj Sedeći za stolom.

Držeći kišobran, štap ili oklagiju sa obe ruke osloniti podlaktice na sto, podići štap ekstenzijom (opruzanjem) zglobova, pa spustiti. Držati podlaktice na stolu sve vreme. Ponoviti 3-5 puta.

Vežba 5

Početni položaj Sedeći za stolom. Držeći kišobran, štap ili oklagiju vertikalno u jednoj ruci, držeći podlakticu u kontaktu sa stolom, okrenuti zglob da bi štap spustili do stola, pa podići ga nazad, uraditi to sa druge strane što je brže moguće. Ponoviti sa drugom rukom. 3-5 puta svaka strana. Paziti da štap ne padne!

Vežba 6

Početni položaj Sedeći na ivici kreveta, stola, stolice pa čak i u toaletu!

Držati štap/kišobran vertikalno, jedna ruka iznad druge. Pomerati šake duž štapa, ruka preko ruke, držeći ruke isprižene i odvojene od tela sve vreme. Ponoviti 3-5 puta.

Ova vežba se može izvoditi i sa hula hopom.

Četvoronožni početni položaj

Četvoronožni položaj može biti veoma naporan tako da je odmor neophodan i opterećenje za pacijenta ne sme biti preveliko! Ukoliko pacijent nema dovoljno samopouzdanja poželjno je da ove vežbe ne radi sam.

Vežba 1

Početni položaj Četvoronožni položaj, težina ravnomerno raspoređena. Savijanje i opružanje leđa. Prilikom savijanja leđa glavu spustiti dole, a prilikom opružanja leđa podići sa pogledom ispred tela. Ponoviti 3-5 puta.

Vežba 2

Početni položaj Četvoronožni položaj, težina ravnomerno raspoređena. Podići jednu ruku ispred tela, zadržati, pa spustiti i ponoviti sa drugom rukom. Ponoviti 3-5 puta sa svakom rukom.

Vežba  3

Početni položaj Četvoronožni položaj, težina ravnomerno raspoređena. Podići jednu nogu ravno iza tela, zadržati pa spustiti polako. Ponoviti sa druge strane, 3-5 puta svaka noga.

Ako ne može da podigne nogu sa poda, uraditi vežbu klizeći nogom po podu gde su prsti u kontaktu sa podom. 

Vezba4

Početni položaj Četvoronožni položaj, težina ravnomerno raspoređena. Podići jednu ruku i suprotnu nogu u isto vreme. Zadržati pa spustiti polako. Ponoviti sa drugom rukom i nogom 3-5 puta svaka strana.

Stojeći početni položaj

Ove vežbe će biti mnogo lakše ukoliko se pacijent pridržava  za nešto npr.sudopera, visoka stolica…

Vežba1

Početni položaj Stojeći pravo sa blago razmaknutim stopalima,  težina ravnomerno raspoređena na obe noge.

Držati ramena u nivou sa kukovima i stopalima na zemlji , ljuljati težinu sa jedne strane na drugu , ali vodeći računa da se svaki put prelazi ista distanca. Ponoviti 3-5 puta.

Vežba 2

Početni položaj Stojeći pravo sa blago razmaknutim stopalima,  težina ravnomerno raspoređena na obe noge.

Pustiti koleno da krene ali održavajući obe pete na podu. Ispraviti polako, ne dozvoliti da koleno ode u rekurvatum (unazad). Vratiti se u početnu poziciju i uraditi isto sa drugom nogom. Ponoviti 3-5 puta sa  obe noge.

Vežba 3

Početni položaj Stojeći pravo sa blago razmaknutim stopalima,  težina ravnomerno raspoređena na obe noge.

Ispravljenu nogu u kuku i kolenu podići sa podloge. Zadržati i polako spustiti i ponoviti sa drugom nogom. Ponoviti 3-5 puta. Voditi računa da ne dodje do fleksije karlice.

Vežba 4

Početni položaj Stojeći pravo sa blago razmaknutim stopalima,  težina ravnomerno raspoređena na obe noge.

Pomeriti jednu nogu u stranu sa ispravljenim kolenima i prstima.zadržati i vratiti polako. Ponoviti sa drugom nogom, 3-5 puta obe noge

Ukoliko nije moguće uraditi ovo, dovoljno je samo iskoračiti u stranu.

Vežbe balansa

Balans je jedan od ključnih problema kod MS na koji moramo da obratimo pažnju.Mnogi, ako ne i svi, pacijenti sa MS će primetiti promene u njihovom balansu . Iako ne možemo da izlečimo ovaj problem, možemo smanjiti njegove efekte koliko je moguće. Ukoliko ne vežbamo balans, problem balansa će biti sve veći i veći. Prilikom izvođenja vežbi balansa, pogotovo ako se vežbe izvode prvi put, poželjno je da se neko nalazi pored pacijenta.

Vezba1

Početni položaj Stati uspravno sa spojenim stopalima, koliko god je to moguće.

U ovom položaju održavati balans, 20 sekundi ako je moguće. Isto to ponoviti sa zatvorenim očima.

Vežba 2

Početni položaj Staviti jednu nogu ispred druge, stopala na podu. Ako je potrebno, pridržavati se.

U ovom položaju održavati balans , 10 sekundi. Ponoviti sa drugom nogom. Ukoliko je pacijent siguran u ovom položaju, ponoviti sa zatvorenim očima.

Ako u početku pacijent ne može održati balans predviđeno vreme, raditi sa pacijentom koliko je moguće pa postepeno povećavati vreme do utvrđene norme.

Vezba3

Početni položaj Stojeći položaj sa blago razmaknutim stopalima.

Iskoračiti sa jednom nogom pa vratiti u početnu poziciju, bez zadržavanja. Ponoviti sa drugom nogom, 3-5 puta svaka noga. Uraditi isto sa iskorakom unazad.

Ukoliko pacijent pokaže napredak, dužina koraka se može povećavati. Ove vežbe su dobre u cilju uvežbavanja zaštitnih reakcija prilikom gubitka balansa.

Vezba4

Početni položaj Stojeći položaj sa blago razmaknutim stopalima.

Podići jednu nogu sa poda i održavati balans. Spustiti, pa pokušati sa drugom nogom. Brojati, ukoliko je moguće 15 sekundi. Pokušati sa zatvorenim očima.